Hrvatsko društvo učitelja i profesora njemačkog jezika analiziralo je predloženi Nacrt prijedloga kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju koji je bio na savjetovanju s javnošću u razdoblju od 25. studenoga do 10. prosinca 2024. godine. U nastavku slijedi naše očitovanje.
Smanjenje satnice prvog stranog jezika
Prema Nacrtu prijedloga kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik za kvalifikacije u strukovnom obrazovanju, koji je do 10.12.2024. na e-Savjetovanju s javnošću, njemački jezik kao prvi strani jezik u strukovnim školama u općeobrazovnom dijelu poučavat će se u obujmu od 2 sata tjedno, odnosno 70 sati godišnje. Osim općeobrazovnog dijela, postojat će i moduli u kojima će se predmeti integrirano poučavati, a svaka će škola autonomno odlučivati koji će predmeti biti zastupljeni u modulima. To znači da postoji mogućnost marginaliziranja stranih jezika pa i potpunog nestajanja drugog ili trećeg stranog jezika koji će se poučavati samo u modulima. Smatramo da je to preozbiljna stvar, a da bi bila prepuštena autonomiji škole.
Prvotne informacije bile su drugačije: na VII. Danima strukovnih nastavnika u ožujku 2023. u Šibeniku je, osim strukovnim nastavnicima, i svim voditeljima Županijskih stručnih vijeća općeobrazovnih predmeta prezentirana satnica općeobrazovnih predmeta na razini kvalifikacije 4.2, prema kojoj bi 3 sata prvog stranog jezika tjedno bila obvezna, a unutar kojih bi bio zastupljen i jezik struke. Nije jasno zašto se odustalo od tog prijedloga jer trenutačni prijedlog od 2 sata nastave prvog stranog jezika tjedno predstavlja značajno smanjenje satnice za kvalifikacije koje su do sada imale 3 ili 4 sata stranog jezika tjedno.
Slabije jezične kompetencije učenika
Posebno negativno će se to odraziti na stjecanje kvalifikacije za zanimanja u obrazovnim sektorima Turizam i ugostiteljstvo, Ekonomija, trgovina i poslovna administracija, Promet i logistika te Osobne usluge, usluge zaštite i druge usluge. Primjerice, zanimanja hotelijersko-turistički tehničar i hotelijersko-turistički komercijalist, kojima je osnovno sredstvo rada strani jezik, ovime bi bila u poziciji da njihove jezično-komunikacijske i međukulturne kompetencije budu oslabljene. Kao što je poznato, Republika Hrvatska usmjerena je na turizam i na gospodarske odnose sa stranim tvrtkama te je strani jezik od izrazite važnosti u komunikaciji s njima. U takvoj situaciji smanjivati satnicu stranog jezika moglo bi imati posljedice na održavanje tih važnih grana našeg gospodarstva te smatramo da je ono u suprotnosti s ciljevima naše zemlje koja želi privući što više stranih turista i stranih ulagača. Republika Hrvatska trenutačno se nalazi među zemljama s najmanjom satnicom stranih jezika u Europi te je jedna od rijetkih zemalja u Europi u kojima drugi strani jezik još uvijek nije obavezan ni u osnovnoškolskom niti u srednjoškolskom obrazovanju. U slučaju da bude prihvaćen prijedlog od 2 sata prvog stranog jezika tjedno, imat ćemo situaciju da učenici dolaze iz osnovnih škola u kojima će uvođenjem cjelodnevne škole 2 strana jezika biti obvezna, što znači da će ukupno 5 sati tjedno učiti strani jezik (3 sata prvi i 2 sata drugi strani jezik). Dolaskom u srednju strukovnu školu ta će se satnica smanjiti sa 5 na 2 sata tjedno, dok bi trebalo biti upravo suprotno, satnica mora ostati barem ista. Najbolje rješenje bila bi obavezna dva strana jezika u svim školama, što je u skladu s politikom Europske unije i preporukama Vijeća Europe. Prema dokumentu Europske komisije iz 2019. o ključnim kompetencijama, pismenost i višejezičnost spadaju u osam ključnih kompetencija.
Slabiji uspjeh na državnoj maturi
Veliki broj učenika strukovnih škola polaže ispite državne mature. Čak 60% pristupnika državnoj maturi čine učenici strukovnih škola, naspram 40% učenika gimnazija. Smanjenjem satnice učenici će ostvariti slabije rezultate na državnoj maturi te biti manje konkurentni za upis na visoka učilišta. Kurikul navodi da je za dostizanje jezične kompetencije samostalnog govornika jezika više razine potrebno 400 sati nastave stranog jezika, a ta je razina sukladna višoj razini ispita državne mature. Učenici tu razinu ne mogu doseći sa samo 2 sata nastave stranog jezika tjedno. Osim toga, velik broj učenika strukovnih škola sudjeluje u inozemnoj praksi u sklopu programa Erasmus+ za što im je itekako potrebno znanje stranih jezika i vrlo specifično znanje jezika struke. Učenici strukovnih škola trebaju imati iste mogućnosti učenja stranih jezika kao i njihovi kolege u gimnazijama, što je naglašeno i u Eurydiceovom izvješću o učenju stranih jezika u Europi iz 2023.
Neinformiranje nastavnika
Od proljeća 2023. nastavnici stranih jezika nemaju nikakve konkretne informacije o tijeku reforme, rezultatima iz eksperimentalnih škola koje provode modularnu nastavu niti o daljnjim planovima, a trenutačne edukacije koje se provode po školama namijenjene su strukovnim nastavnicima. Na upite upućene MZOM-u odgovor je da pitanje treba biti upućeno ASOO-u kao nadležnoj instituciji, no na višestruke upite ASOO ne daje nikakav odgovor. Smatramo da su 2 sata tjedno nedovoljna da bi se ostvarili svi ishodi zadani kurikulom, a koji uključuju i jezik struke, a pogotovo u mješovitim skupinama od nekoliko zanimanja koje su česte u strukovnim školama. Nejasno je i što će biti s drugim i trećim stranim jezikom te kako će se poučavati kroz module.
Ono što smo kao krovna udruga učitelja i nastavnika njemačkog jezika jedino mogli učiniti jest pozvati sve nastavnike strukovnih škola da se odazovu na e-Savjetovanje i daju svoje komentare te se nadamo da će MZOM u skladu s tim komentarima, a u najboljem interesu učenica i učenika srednjih strukovnih škola, korigirati predloženu satnicu.